Proslava tisućite godišnjice Hrvatskog kraljevstva
Proslava tisućite obljetnice osnutka Hrvatskoga Kraljevstva događaj je iz godine 1925. kojem je cilj bio jačanje nacionalne svijesti i izgradnja hrvatskoga nacionalnog identiteta. Temeljen je na slobodnim interpretacijama povjesničara toga vremena koji su 925. označili kao godinu krunjenja prvoga hrvatskog kralja Tomislava. Bez obzira na to što današnja historiografija to tumačenje osporava, tragovi i rezultati te proslave u mnogim su gradovima vidljivi i danas.
Ideja o svečanom obilježavanju tisućite obljetnice osnutka Hrvatskoga Kraljevstva pojavila se još 1906. godine u Družbi Braća Hrvatskoga Zmaja, čiji su članovi bili najzaslužniji za osmišljanje i organizaciju proslave.
Zbornik kralja Tomislava, JAZU, 1925. (arhiv Gliptoteke HAZU)
Tijekom 1925. godine održan je niz kulturnih i umjetničkih manifestacija u mnogim hrvatskim gradovima i selima te su u njima sudjelovali istaknuti članovi kulturnog života u Hrvatskoj. Tim povodom podignuta su brojna spomen-obilježja u čast kralja Tomislava, a njegovo ime dobio je velik broj ulica i trgova, sačuvanih do današnjih dana, između ostalih i Trg kralja Tomislava koji je 1927. godine dobio svoje današnje ime. Obljetnicu je obilježila i Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti (danas HAZU), koja je 1925. tiskala veliki Zbornik kralja Tomislava koji sadrži stručne tekstove o vremenu kralja Tomislava i vremenu hrvatske narodne dinastije.
Uobilježavanju proslave aktivirali su se i hrvatski umjetnici koji su u u svojim radovima prikazivali prvog hrvatskog kralja Tomislava. U fundusu Gliptoteke HAZU, osim skica i modela za spomenik kralja Tomislava, čuvaju se i radovi drugih umjetnika toga vremena koji su dali obol obilježavanju ove obljetnice i svatko na svoj način, prikazali Tomislava.
Ivo Kerdić, Kralj Tomislav, bronca, 1925. (NZ-176)
Jedan od naših najznačajnijih medaljera Ivo Kerdić Tomislava je prikazao na znački i jednostranoj plaketi koju je napravio povodom obilježavanja 3. sokolskog sleta, jedne od brojnih manifestacija koje su organizirane u čast tisućete obljetnice Hrvatskog kraljevstva. Tome u spomen Hrvatski sokolski savez postavio je u parku Maksimiru spomenik sokolske mogile,spomen-humak za kojeg je korištena zemlja sa 155 lokacija iz krajeva Hrvatske značajnih po nekom povijesnom ili kulturnom događaju. Hrvatski vladar prikazan je „en face“, sjedi na prijestolju, u desnoj ruci drži križ, a u lijevoj jabuku. U podnožju, ispod lijeve ruke nalazi se štit sa šahovnicom na kojem stoji sokol. I značka i plaketa su u obliku četverolista, a kraj figure vladara s lijeve i desne strane rimskim brojevima ispisane su godina 925. i 1925. Na sličan način Kerdić je Tomislava prikazao i na medalji čiji sadreni se model i negativ čuvaju u Zbirci medalja i plaketa Gliptoteke HAZU. Tomislav u ovom slučaju nema štit, s lijeve i desne strane stoje godine 910. i 925., a uz rub protiče natpis „TOMISLAV KRALJ HRVATA“.
Ivo Kerdić, Tomislav I. kralj Hrvata, 1925. (NZP-425)
Prvog hrvatskog kralja na plaketi je prikazao i Frane Cota. Također povodom tisućete obljetnice hrvatskog kraljevstva prikazao je Tomislava kako sjedi na prijestolju sa prepoznatljivim simbolima, žezlom u desnoj, jabukom u lijevoj ruci te štitom sa šahovnicom pored sebe. Za razliku od Kerdićevog stiliziranog „en face“ prikaza, Cotin je Tomislav u profilu, realističniji, mekših obrisnih linija s realističnim crtama lica i brade. U tom smislu Cotin je Tomislav na tragu onoga što će Frangeš Mihanović izvesti na svom konjaničkom spomeniku.
Frane Cota, Kralj Tomislav, bronca, 1925. (NZ-455)